Sprudovi Dunava građeni su od grubog pijeska, tako da stanište postaje vrlo suho kada je razina vode niska. Na takvim mjestima nalaze se šikare tužne vrbe rakite ili bademaste vrbe. Uzduž mrtvaja, na obalama prekrivenim muljevitim pijeskom, nalaze se šumarci vrbe. Lako ih je prepoznati budući da bijela vrba ima srebrnkasto lišće. U proljeće su obično poplavljeni. Ljetni drijemovac tipična je biljka ovoga područja. U doba masovnog cvata stvara živopisan krajolik.

Bijeli i mali lopoči, zaštićene vrste, u svibnju obično oboje mrtvaje Gemenca u bijelo ili žuto. Mješinka, koja je poznata po hvatanju insekata, također ima spektakularan cvat. Vodeni kesten vrsta je koja postoji još od srednjovjekovnog toplog perioda. Uobičajene su i dvije vrste vodene paprati, četverolisna raznorotka i Salvinia natans. Razmnožavaju se sporama i također su zaštićene. Na priobalnom pojasu vodena je vegetacija okružena močvarnim biljkama. Na tršćake se nastavljaju biljne zajednice brdskih travnjaka.

Šume hrasta, jasena i brijesta, poplavljene samo za vrijeme velikih poplava, mogu se pronaći na poplavnim područjima. Ove vrste drveća nalaze se i u poplavnim i u zaštićenim područjima. Šumu sačinjavaju hrast, gorski brijest i bijeli jasen. Pod drvećem se razvilo bogatstvo žbunja, uključujući zaštićene orlov nokat i divlju lozu. Od biljaka se može uočiti kockavica, čiji cvjetovi imaju ružičasto-smeđe točke u obliku šahovnice. Ostaci takvih šuma, bogatih različitim vrstama, mogu se pronaći u oblasti Beda-Karapandža. Crni glog zaštićen je i autohtoni grm u donjoj dolini Dunava.

Istraživanje je potvrdilo postojanje 51 ribljih vrsta na području Dunava, od kojih još uvijek najviše ima kečiga i manića, dok je štuka riba grabežljivac u mrtvajama.

Što se tiče ptičje faune Gemenca i Beda-Karapandže, populacije crne rode i orla štekavca na ovom području od velike su važnosti za Europu. Kad govorimo o čapljama, u tršćacima se gnijezde mala bijela čaplja, velika bijela čaplja, gak, čaplja danguba i nekoliko parova bukavca nebogleda. Siva čaplja gnijezdi se u vrbicima. Europski dabar izumro je u 19. stoljeću, ali je ponovno naseljen u Gemencu. Divlje mačke aktivne su po noći. Jelenji rogovi skinuti u Gemencu svjetski su poznati.