Podunavlje se u današnjem obliku razvilo tek prije nekoliko tisuća godina. Nakon posljednjeg ledenog doba vodostaj Dunava povećao se zbog topljenja leda, probijajući široku i duboku dolinu kroz planine i formirajući prekrasni krajolik Okuke Dunava. Taložeći se, Dunav stvara otoke na području Nacionalnog parka, kao što je djelomično zaštićen otok Senandrija.

Dunav je dom mnogim rijetkim vrstama riba, kao što su veliki vretenac (Zingel zingel), mali vretenac (Zingel streber) i prugasti balavac (Gymnocephalus schraetser). Sve tri vrste žive u glavnom rukavcu budući da trebaju brze vode. Aktivne su po noći, a hranu traže u plitkim vodama. Prehrana im se sastoji od malih životinja ili organskih ostataka nanijetih vodom, koje traže na dnu korita, na šljunku ili između vode i šljunka. Ikru također ostavljaju u plitkim i brzim vodama.

Najvrjednije su vrste u Dunavu one koje su se razvile u Dunavu ili njegovim pritocima te čije je širenje, a time i očuvanje, ograničeno na ove vode. Kao rezultat jaružanja u Dunavu ove su vrste pretrpjele ozbiljnu štetu. Daljnji regulatorni projekti mogu dovesti do nestanka ovakvih vrsta iz ovog dijela rijeke.