Geologija i geomorfologija

U geološkoj strukturi površinskog tla prevladaju naslage iz holocena. Uglavnom se radi o riječnom pijesku i pjeskovitoj ilovači, kao i močvarno-riječnoj ilovači i glini.

Razlikuju se tri osnovne vrste reljefa: nizinski reljef (riječni i močvarno-riječni), lesni brežuljci i visoki (tektonski) reljef. Prema morfološkoj strukturi, ravnice pripadaju tektonsko-akumulacijskom reljefu, dok lesni brežuljci i Bansko brdo pripadaju denudacijsko-akumulacijskom reljefu (denudacija = razaralački procesi na Zemljinoj površini).

Područje Parka prirode Kopački rit poplavno je područje, tj. nizinski reljef, koji je najčešći tip reljefa u Baranji (80-85% površine). Poplavna područja pripadaju riječnom i močvarno-riječnom reljefu kojega su oformile akumulacija Dunava, Drava i poplave. Reljef kasnije geološke povijesti nastao je tijekom holocena i pleistocena.

Naslage sadrže šljunak, pijesak, pješčanu i glinastu ilovaču i riječni les. Tako je stvoren Kopački rit, močvarno-riječno poplavno područje, s naslagama koje dolaze iz Drave i Dunava.

Nadalje, reljef Kopačkog rita ima tipične značajke poplavnog područja, osobito u južnom dijelu Parka, u Posebnom zoološkom rezervatu. Ovo područje je i najniži dio cijelog područja. Kopačko jezero (dno jezera je na 78 m nadmorske visine) nalazi se u srcu Rezervata i njegov je najniži dio. Kopačko jezero i kanali Čonakut i Hulovo trajno su pod vodom. Ostali dijelovi Rezervata samo su privremeno potopljeni tijekom proljetnih poplava. Većina ribnjaka i jezera ostaci su nekadašnjeg korita. Ostala jezera i ribnjaci stvoreni su erozijom tijekom povlačenja vode iz poplavnog područja.

Hidrologija

Park prirode Kopački rit nalazi se između naših najvećih rijeka, Drave i Dunava, djelomično na poplavnom području, a djelomično na području zaštićenom od poplava, stoga ovisi o vodostaju tih rijeka.

Osim te dvije rijeke, dio hidrografske mreže sastoji se od sljedećih kanala: Hulovo, Čonakut, Novi, Renovo ili Pusta fok, Nađhat, Vemeljski Dunavac i jezera Kopačko, Bijelo i Sakadaš. Većina ribnjaka i jezera zapravo su ostaci nekadašnjeg korita. Ostala jezera i ribnjaci stvoreni su erozijom tijekom povlačenja vode iz poplavnog područja.

Poplavno područje Dunava može se podijeliti na dva glavna područja:

1. trenutno poplavno područje - proteže se između rijeka i nasipa;

2. nekadašnje poplavno područje – na njega nisu utjecale poplave zbog nasipa koji su ga odijelili od sadašnjeg poplavnog područja.

Dinamika poplava stvorila je ovo područje, koje Kopačkom ritu daje jedinstven izgled.