Swis Nature

Donau-Auen National Park

Donau-Auen– dom velikom broja vrsta

Flora, fauna i staništa Nacionalnog parka Donau-Auen – dom velikom broja vrsta

Žila kucavica ovog područja je Dunav. Brojna poplavna vodena tijela povezana su s Dunavom ovisno o razini vodostaja. Razlikujemo rukavce u kojima voda još teče slobodno i one koji su zamuljeni. Između njih možemo pronaći duboke poplavne šume. Posebna pojava su takozvana kserična staništa. Livade usred šuma dom su brojnim vrstama; neke od tih livada rezultat su djelovanja čovjeka od prije nekoliko stoljeća.

Rukavci s desne strane Dunava su vrlo dinamični. Na toj strani Dunav se naslanja na rub bečke doline. Voda izgrađuje okomite grebene na obali koja se naginje preko rijeke i na kojima se najčešće razmnožavaju vodomari. Dabrovi također preferiraju raditi brane na takvim obalama. U ovakvim tokovima vode vodne biljke su rijetke. Velika stabla koja su se srušila tijekom poplava obogaćuju staništa; u njima razni kukci pronalaze hranu i zaklon, a vodomari i druge ptice grabljivice ih koriste kao osmatračnice.


Za razliku od strmih obala, pješčane i šljunčane obale se stvaraju na unutarnjim stranama riječnih zavoja. Pionirske biljke, poput vrba i crnih topola, imaju priliku nastaniti se na njima, kao i specijalisti poput voduške, jednog od najmanjih lokalnih cvjetova.

Nekadašnji pritoci s desne strane Dunava su gotovo isključivo zamuljene vode. Dunav je nekada tekao i kroz njih, no zbog pomicanja toka i intervencija čovjeka, postale su vode stajaćice s brojnim biljnim vrstama. Danas se u njima može pronaći jedan od najraznovrsnijih ekosustava vodnih i močvarnih biljaka u Europi.


Bare su također dom insektima, vodozemcima, kornjačama i zmijama, kao i velikome broju riba i ptica, npr. bukavcu nebogledu i trstenjaku. Tipični za takve prostore su i šaš, polja lopoča i muljna područja pokrivena višegodišnjim biljkama.

Šume uz Dunav se razvrstavaju u dvije kategorije: poplavne šume mekog drva i poplavne šume tvrdog drva. Vrste mekog drva, uključujući vrbe, topole i johe, podnose česte poplave, dok šume tvrdog drva uključuju hrastove, javore, jasene i lipe. U poplavnim šumama nacionalnog parka mogu se susresti i stabla ugroženih vrsta, kao što su bijela vrba (Salix alba) i crna topola (Populus nigra). Osim pošumljavanja, u poplavnim šumama nacionalnog parka nema više nikakvih šumarskih aktivnosti. Jedino dabrovi smiju rušiti stabla!

Jedinstveni ekosustavi nastali su na redovito poplavljenim livadama koje su bogate hranjivim tvarima. Iz tog su razloga neke vrste, poput kosca, pronašle nova staništa kako bi zamijenila ona koja su uništena modernom poljoprivredom. Također postoje i vrlo suhe lokacije, takozvana kserična staništa. Takva staništa, s uvjetima sličnima kao u savani, daju zaklon vrlo specifičnoj flori i fauni. Grmovi vučjeg trna , mnoge vrste trava i brojne vrste orhideja tipične su za takva staništa. Razne vrste paukova, buba i mrava uspijevaju na tim područjima, a može se i pronaći pokoja bogomoljka kako vreba plijen.

up
Dodirnite gore i dolje kako bi vidjeli sve fotografije. Dodirnite fotografiju za povećanje.
down