Kopački rit jedno je od najvećih prirodnih močvarnih područja u Evropi. Međunarodni značaj daje mu činjenica da je ramsarsko područje važno za ptice. Što je najvažnije, Kopački rit takođe je deo Prekograničnog rezervata biosfere Mura–Drava–Dunav pod zaštitom Uneska. Sastoji se od močvarnog područja oko ušća Drave u Dunav blizu Osijeka. Zbog nedostupnosti i izloženosti poplavama ovo područje od oko 12 000 hektara odavno je u potpuno prirodnom stanju. Poplave u Kopačkom ritu prirodan su fenomen, traju u proseku 99 dana u godini i zahvataju većinu područja. Močvarna područja zadržavaju poplave pa na taj način štite ljude i njihovu imovinu. Kopački rit je, nakon delte Dunava, drugo najveće prirodno mrestilište riba u Podunavlju; u njemu je zabeleženo 60 vrsta riba. Najčešće su vrste šaran, štuka, smuđ, kečiga i mnoge druge. Specifični uslovi u Parku idealni su za razvoj mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Kopački rit je područje izuzetno bogate biološke raznolikosti, a mnoge su vrste retke i ugrožene. Orao belorepan jedna je od ovih ugroženih vrsta. Kralj je ptica i najveći orao u Evropi. Raspon krila može mu doseći 2,5 m. Veoma je lagan za svoju visinu, oko 6 kg, ali hvata ribu koja može težiti i više od 8 kg. U Kopačkom ritu gnezdi se 47 parova orla belorepana. Njihova su gnezda obično oko 20 do 30 m iznad tla i mogu težiti do pola tone. Treba spomenuti i purpurni kaćun. Iako je najčešća vrsta orhideje, ugrožena je jer joj stanište nestaje. Orhideje žive u simbiozi s gljivama kroz korenje. Gljiva omogućava orhideji da poboljša upijanje vode i nutrijenata iz tla, dok orhideja gljivama prenosi proizvode fotosinteze. Druge vrste biljaka vredne spomena su močvarna perunika, hrast lužnjak, bela vrba, brest, poljski jasen, bela i crna topola, trska, beli lokvanj i druge. Severni deo Parka prirode prekriven je uglavnom hrastovim šumama, koje su važna staništa brojnim šumskim i divljim životinjama. Najvažnije životinjske vrste ovog područja su jelen, srna, divlja svinja, kuna zlatica, kuna belica i mnoge druge.