Swis Nature

Danube Delta Biosphere Reserve

Priroda

Delta Dunava najveće je zaštićeno prirodno područje na evropskom kontinentu, jedno od najočuvanijih močvarnih područja Evrope i jedina delta na svetu koja je u celosti proglašena rezervatom biosfere. Činjenica da je proglašena rezervatom biosfere 1990. godine potvrda je da je podjednaka pažnja posvećena meštanima i njihovom tradicionalnom načinu života, zasnovanom na resursima iz tog područja, kao i kulturnoj baštini različitih etničkih grupa.

Prirodni predeo, koji karakteriše gotovo netaknuta originalnost i raznolikost sastavljena od mozaika rukavaca, kanala, jezera različitih tipova i veličina, trske, peščanih sprudova, hrastovih šuma s mediteranskom vegetacijom i plaža, predstavlja najveću turističku atrakciju delte Dunava.

Biološka raznolikost ekosistema delti – predivna prirodna staništa koja su se razvila na tom području najraznovrsnija su u Rumuniji, gde pružaju odgovarajuće uslove impresivnom broju vrsta i dom su za oko 7 400 vrsta, od kojih je 2 383 vrsta flore i 4 029 vrsta faune. Na delti Dunava zabeleženo je 340 vrsta ptica, što predstavlja oko 85% ukupnog broja ptičjih vrsta zabeleženih u Rumuniji i 40% ukupnog broja ptičjih vrsta zabeleženih u Evropi. Prema Bernskoj konvenciji, zaštićeno je 320 vrsta ptica (229 vrsta ptica uključeno je u Dodatak II – Strogo zaštićene vrste faune, a 91 vrsta uključena je u Dodatak III – Zaštićene vrste faune, a prema zakonskom okviru Rumunije, 12 ugroženih vrsta zaštićeno je tako što su proglašene „spomenicima prirode”). Ovo je područje poznato u svetu kao gnezdište mnogih populacija ptica (više od 170 vrsta), uključujući ružičastog pelikana, dalmatinskog pelikana, malog vranca itd.

Unutar granica Rezervata biosfere delte Dunava postoji 30 tipova ekosistema: 23 prirodna i 7 koja je stvorio čovek. Glavni ekosistemi su: ekosistemi tekuće vode (reofilni), koji se sastoje od ogranaka Dunava i niza važnijih tokova i kanala u kojima se, pored brojnih životinja, crva i školjki, u optimalnim uslovima razvija ihtiofauna koja obuhvata šarana (Cyprinus carpio), štuku (Lucioperca lucioperca), soma (Silurus glanis) i dr., kao i slatkovodne jesetre – kečige (Acipenser ruthenus), migratorne ribe kao što je dunavska haringa (Alosa pontica), morske jesetre – morunu (Huso huso); ekosistemi stajaćih voda koji uglavnom obuhvataju jezera i koji su određeni bogatom potopljenom i plutajućom florom, kao što su vodeni orašac (Trapa natans), strelica (Sagittaria sagittifolia) i dr.; ekosistemi močvarnih i poplavljenih područja (trska i ostrvca plutajuće trske) kojima većinom dominira obična trska (Phragmites communis). Jedinstveno mesto u ekosistemu ima ostrvce plutajuće trske, mešavina rizoma trske, travnate vegetacije, organskih ostataka i ostataka tla, koje uglavnom pluta.

Proglašenje delte Dunava područjem od posebnog značaja za zajednicu unutar ekološke mreže Natura 2000 od posebne je važnosti, budući da ima 29 tipova staništa svojstvenih stepskom biološkom području i 4 tipa staništa svojstvenih crnomorskom biološkom području.

up
Pritisnite na gore i dole kako bi se prikazalo još slika. Pritisnite na sliku za povećanje.
down