Swis Nature

Danube Delta Biosphere Reserve

Dunav

Na kraju svojih 2 860 km, od izvora (Donaueschingen – Schwarzvald u Njemačkoj) do Crnog mora (Pontus Euxinus u starom vijeku), Dunav više od 12 000 godina gradi jednu od najljepših delti u Europi i svijetu. Zbog bogatstva svog krajolika i faune, u kojoj su ptice najznačajniji element, Delta predstavlja područje od posebnog interesa iz svakog kuta gledišta: znanstvenog, turističkog, pa čak i ekonomskog.

Dunav i njegovi rukavci

Slivno područje površine 805 300 km2, s 120 glavnih pritoka i prosječnim protokom od 6 515 m/s, ulijeva se u Dunav na vrhu Delte (Ceatalul /račvanje rijeke Chiliei) i raspodjeljuje njegove vode na tri glavna rukavca:

Chilia je najmlađi i najduži (120 km) rukavac s brojnim račvanjima i otočićima. Snagu mu daje činjenica da nosi najveći obujam vode i sedimenta (58%). Kroz svoj razvoj formirao je nekoliko sekundarnih delti: prvu u Pardinskoj depresiji, drugu nizvodno od sela Chilia Veche i treću nizvodno od sela Periprava. Plovidba po rukavcu Chilia važna je ekonomska aktivnost, a najvažnije su luke Izmail i Vîlcovo (Ukrajina).

Sulina je prema istraživanjima Dunavske komisije iz 1856. godine bila najčešće korištena za riječnu plovidbu, što je dovelo do ispravljanja meandara i produbljivanja riječnog korita u razdoblju od 1862. do 1902. godine. Rezultat toga bilo je skraćivanje rukavca s 92 km na 63,7 km, dok su obujam vode i nanosi mulja povećani sa 7-8% na 18.8%. Grad Sulina, kao ulazna luka za riječna plovila, pretrpio je promjene u svom ekonomskom razvoju. Zbog mulja nataloženog u ušću rukavca izgrađen je kanal koji se postupno proteže sve dalje i dalje u more (trenutno 10 km) kako bi omogućio plovidbu.

Sfântu Gheorghe, najjužniji i najstariji rukavac, dužine 109 km, pretrpio je promjene od 1980. do 1990. godine ispravljanjem šest meandara i skraćivanjem na 69,7 km. Obujam vode i mulja koji pluta ovim rukavcem otprilike je 23,2%. Prije svog završetka u Crnom moru, rukavac Sfântu Gheorghe razvija malu sekundarnu deltu između rukavca Sf. Gheorghe i drugih dvaju južnih odvojaka rukavca: Gârla de Mijloc i Gârla Turcească. Oba dosežu uvalu zvanu Meleaua Sfântu Gheorghe, koja je rezultat nastanka (1897.) i razvoja otoka Sacalin (koji su trenutno spojeni s kopnom i formiraju poluotok dužine 19 km).

Glavne morfološke i hidrografske kategorije uključuju: morske nasipe koji imaju gotovo okomitu poziciju na rukavce Delte Dunava na istočnoj strani, riječne nasipe koji prate rukavce Dunava i glavne tokove, kontinentalne nizine, močvarna zemljišta prekrivena vodom, ovisno o razini Dunava, i močvarnom vegetacijom visine od -0,5 do 1 m, jezera (njih više od 440), koja se nalaze u depresijama ispod 0 m na zapadu (riječna delta) i ispod 0,5 m na istoku (morska delta), povezana u kompleks jezera, kao i rukavce, tokove i glavne kanale.

up
Dodirnite gore i dolje kako bi vidjeli sve fotografije. Dodirnite fotografiju za povećanje.
down