Fertö-Hanság National Park
Sigetkez je dete Dunava
Omeđena dvama rukavcima reke Dunav, Ereg-Dunav i Moson-Dunav, Sigetkez se proteže preko najveće evropske aluvijalne lepeze na području od 375 km2.
Mala mađarska nizija (Kišalfeld) bila je prekrivena Panonskim morem u tercijaru. Pred kraj razdoblja more se počelo smanjivati i na kraju je na ovom mestu formiran sistem slatkovodnih jezera. To je bilo vreme brojnih reka koje su tekle s Alpa i Karpata nanoseći talog u niziju. Pre oko 2 do 2,5 miliona godina stari Dunav je prošao Alpe na mestu koje je danas poznato kao grad Kiraljhida (Bruk an der Lajt), pa je nastavio da teče prema jugu. Kasnije, u kvartaru, reke su promenile smer. Dunav je ušao u kotlinu između brda Hajnburg i Malih Karpata iznova oblikujući korito prema istoku. Izlaskom iz brdovitih područja nagib reke je postao manje strm, a voda je nanosila talog, stalno iznova formirajući i ispirajući peščane sprudove. Kako je ove sprudove postupno naselila stalna vegetacija, pretvorili su se u mala ostrva, čime su se korita reka razgranala. Korita reka dodatno su se oblikovala kombinacijom različitih faktora, kao što su drveća koja su padala u reku, nakupljeni mulj, preplavljene ili urušene rečne obale, nanosi leda i poplave.
Prepreke koje je stvorila reka prisilile su ovu veliku vodenu površinu da izgradi nova korita. Kao rezultat toga počeo se oblikovati složen sistem rukavaca koji se stalno širio, prostirući se kao lepeza i zatim vraćajući se nazad.
Naneseni talog ponovno je razdeljen i ispran još nekoliko puta, a sitnozrni mulj odnesen je još dalje. Kao rezultat svih procesa formiran je debeli aluvijalni konus koji se sastojao uglavnom od šljunka i dosezao je širinu od čak 410 m. Kako su snažne poplave sledile jedna drugu u naizgled beskonačnom nizu, Dunav je neravnomerno raspršio svoje rečne nanose iznad već navedenog sloja šljunka. Zbog stalnih poplava vegetacija se nije mogla zadržati u tlu. Imajući to na umu, sadašnji niski nivoi humusa na tom području ne iznenađuju. Svi ti faktori, u kombinaciji s malom dubinom, stvaraju uslove za formiranje poplavnog livadskog tla.
